Učenici i pedagozi ove škole postigli su i postižu izuzetne uspehe[4] na brojnim muzičkim takmičenjima u Srbiji i inostranstvu, što školu svrstava u sam vrh muzičkog školstva u Srbiji.
Svoj rođendan škola slavi svakog 4. decembra - dan rođenja Koste Manojlovića.
Nastava se prvo odvijala na prvom spratu privatnog trosobnog stana (sa ulice), predsoblja i nusprostorija, u Svetosavskoj ulici br. 23 u Zemunu, pod skromnim i teškim uslovima. Vođenje odseka povereno je dr Ljudevitu Kišu (Sombor1900. - Budimpešta1982.), iskusnom i kvalitetnom muzičkom pedagogu, koji je u školi predavao klavir. Ovaj izuzetni muzičar bio je ujedno i prvi direktor škole. U prvoj nastavnoj godini (1939/1940.) bilo je 42 đaka (29 klavirista, 10 violinista, 1 violončelista i 2 solopevača.)
Tek 1949. godine škola je postala redovna šestogodišnja škola, a 1954, na predlog honorarnog profesora flaute Vojislava Vokija Kostića, škola dobija naziv Kosta Manojlović.
Prostorije zgrade Doma kulture (današnji Dom sportova „Pinki“) bile su novo sedište škole 1957. godine. Škola je postala značajni faktor kulturnog života Zemuna, te od 1961. godine biva organizator čuvenih koncerata koji su imali zajednički naziv Zemunske muzičke večeri. Tu su nastupala najpoznata imena klasične muzike.
Pošto je 1970. porušen Dom kulture te na tom mestu izgrađen današnji Pinki, škola je dobila novu lokaciju i novu izgrađenu zgradu. Sa radom je otpočela 6. februara1971. godine.
Zahvaljujući visokom profesionalnim nivou, izvanrednim rezultatima i nesebičnom angažovanju kolektiva, 1. decembra1979. godine škola prerasta u srednja muzičku školu.
Dve godine kasnije, 1981, školi Manojlović se pripaja specijalno odeljenje Muzičke škole doma za učenike oštećenog vida „Veljko Ramadanović“.
Ovo je jedina moderna i opremljena muzička škola na teritoriji Srbije za slabovidu i slepu decu koja poseduje neophodnu opremu za štampanje nota na Brajevom pismu.[6] Ovo odeljenje obrazuje učenike:
Muzička škola "Kosta Manojlović" je jedinstvena srednjoškolska institucija koja оd 2004. godine na posebnom odseku obrazuje učenike za profil dizajner zvuka, koji je deficitaran kod nas. Za te svrhe, škola poseduje profesionalan tonskistudio sa računarima i svom potrebnom pratećom opremom. Studo je povezan sa koncertnom salom, što daje ogromne mogućnosti snimanja u dokumentacione, edukativne i izdavačke svrhe.
Mnogi bivši učenici škole danas su renomirani umetnici. Pomenimo samo neke od njih:
Grujica Paunović, solo-pevač. Bio je član Beogradske opere. Živi i radi u Cirihu kao horski pevač Ciriške opere. U Cirihu često priređuje solističkekoncerte.
Aleksandar Serdar[11], pijanista, koncertant svetskog renomea. Osvojio je mnogo prvih nagrada na značajnim svetskim konkursima. Za sobom ima prebogatu koncertnu delatnost u najuglednijim salama širom sveta. Održao je majstorske kurseve u Nici, Izraelu, Orleanu. Profesor je na FMU u Beogradu.
Ivan Tomašev, solo-pevač. Radio je 2 godine u Novosadskoj operi, potom postaje prvi bas Beogradske opere.
Jasmina Trumbetaš, solo-pevačica. Ona je danas jedan od vodećih soprana u Beogradskoj operi.
Bojan Zulfikarpašić, poznat kao i Bojan Z, svetski poznati jazz muzičar i pijanista. Dobitnik mnogobrojnih internacionalnih priznanja, 2005-e izabran za najboljeg evropskog jazz umetnika. Svirao na svim bitnim internacionalnim festivalima. Živi i radi u Parizu, gde i predaje. Gostujući profesor na jazz odseku FMU-a u Beogradu.
Stefan Milenković[12][13], naš poznati violinista. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja na najznačajnijim međunarodnim takmičenjima. Pored brojnih koncertnih turneja, posvetio se i pedagoškom radu sa studentima. Predaje na Juilliard's Delay Institute.
Marko Josifoski, naš poznati violinista. Studirao je u Bernu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Nastupao je na koncertnim podijumima gotovo svih evropskih zemalja. Asistent je na AU u Novom Sadu.
Miloš Petrović, violinista. Osvojio je veliki broj nagrada i priznanja na festivalima i takmičenjima u zemlji i inostranstvu. Održao je mnoge koncerte u Srbiji i u inostranstvu. Docent je i šef gudačkog odseka na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.
Nemanja Radulović[14], naš čuveni violinista, izuzetni muzički talenat i apsolutni sluhista. Studirao u Beogradu i Parizu. Održao je neverovatno veliki broj koncerata u mnogim gradovima Evrope i Amerike.
Maja Bogdanović[15], violončelistkinja. Studirala u Parizu. Ima mnogo nastupa u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je mnogih domaćih i inostranih nagrada i priznanja.
Lidija Bizjak, pijanistkinja. Studirala u Parizu. Završila postdiplomske studije na FMU u Beogradu. Dobitnica je mnogih domaćih i inostranih nagrada i priznanja. Nastupala je mnogo u zemlji i inostranstvu.
Željko Lazić, klarinetista. Studirao је u Beogradu i Sidneju. Radi kao kompozitor i muzički producent u Tajpeju i Sidneju. Dobitnik je mnogih domaćih i inostranih nagrada i priznanja.
Sanja Bizjak, pijanistkinja. Studirala na prestižnom Konzervatorijumu u Parizu u skraćenom roku. Pobednik je mnogih međunarodnih takmičenja. Nastupala je u mnogim većim evropskim koncertnim salama.
Vesna Šouc, dirigent. Radi kao docent na FMU u Beogradu. Dirigovala je gotovo svim simfonijskimorkestrima naših većih gradova. Dobitnik je mnogih važnih nagrada i priznanja.
Ovde je dat spisak imena profesora koji su radili u školi od njenog nastanka do danas i koji su vredno stvarali pedagošku instruktivnu muzičku literaturu i time doprinosili obogaćenju nastavnog procesa svog instrumenta, obezbedivši tako neophodnu literaturu za rad.
Milivoje Ivanović, prof. violine. Izdao je više od 200 naslova i time ublažio nestašicu notnog materijala dugi niz godina, koja je vrlo otežavala rad u muzičkim školama.
Dejan Marković, prof. violine i bivši direktor škole. Napisao je i objavio 5 udžbenika za svoj instrument. Škole se i danas koriste u nastavi violine.
Radivoj Lazić[16], prof. klarineta, pedagoški savetnik. Napisao je 30-ak knjiga za klarinet, a objavio 23. Četiri škole za klarinet i mnoge zbirke komada se obilato koriste u nastavi klarineta, a komadi na koncertnim podijumima, kao i na domaćim i na međunarodnim takmičenjima klarinetista. Klavirsku pratnju i orkestracijukompozicija uradio je kompozitor i prof. Vlastimir Peričić.
Zoran Rakić, prof. harmonike. Napisao je 6 udžbenika za harmoniku i Zbirku etida za srednju muzičku školu, koje su veoma dobro prihvaćeni od strane kolega.
Zoran Milenković, prof. violine. Povremeno je davao svoje instruktivne kompozicije za violinu učenicima da ih sviraju. Nije poznato da li ih je objavio.